Ispod kamenite površine i ispod nogu brojnih posjetitelja i mještana Kostrene nalazi se skroviti podzemni svijet. Brojne hladne vrulje uz obalu, izvori slatke vode ispod površine mora, daju naslutiti brojne pukotine u podzemlju kojima slatka voda iz zaleđa pronalazi svoj put prema obali mora. Na svom putu do izvora i vrulja slatka voda prolazi kroz veće pukotine i prostore koje su povezane podzemnim kanalima s površinom. Ovakve podzemne prostore nazivamo špiljama, ukoliko su podzemni kanali horizontalni, te jamama ako je riječ o vertikalnim kanalima. U Kostreni je za sada poznato 8 špilja i jama ispred kojih se ističe najdulja Urinjska špilja i najdublja špilja Mali štumbur. Urinjska špilja duga je 115 metara i ukupne dubine 24 metra te pripada u kategoriju anhijalinih speleoloških objekata. Anhijaline špilje ili jame nalaze se uglavnom u blizini mora i u sebi imaju akumulacije vode koja je na površini slatka, a u dubljim slojevima slana tj. morska. U Urinjskoj špilji nalazi se upravo takvo jezero dubine 15 m. Špilja Mali štumbur duboka je oko 45 metara i na svome dnu također ima manje jezerce koje je povezano s morem.
Ovakve špilje i jame koje naizgled ne predstavljaju uvijete povoljne za život naseljavaju posebno prilagođene životinje koje su se u potpunosti prilagodile na špiljska staništa i nazivamo ih troglobiontima (kopnene životinje) i stigobiontima (vodene životinje). Ove životinje koje žive u potpunom mraku razvile su posebne prilagodbe poput dugih ticala i nogu te posebnih osjetnih dlačica dok su izgubile oči i pigment koji im više nije potreban. Također imaju usporeni metabolizam i sposobnost nakupljanja rezerva masti te žive duže od svojih nadzemnih srodnika. S obzirom da žive u uvjetima stalnog mraka i stalne temperature i vlage izgubile su i dnevno noćni ritam aktivnosti.
Dinaridi su prepoznati kao najbogatije područje špiljskom faunom na svijetu, a doprinos ovome bogatstvu čine i zanimljive kostrenske špiljske životinje. Biospeleološkim istraživanjima utvrđene su brojne zanimljive špiljske životinje koje naseljavaju i vodena i kopnena staništa. Pronađen je mužjak pauka vrste Stalita taenaria te je prvi puta u Hrvatskoj pronađena vrsta pauka Rhode aspinifera opisana i poznata iz Slovenije. Od lažištipavaca utvrđena je vrsta Neobisium insulare do sada poznata samo sa otoka Cresa i Krka. Od kopnenih jednakonožnih rakova utvrđena je vrsta Alpioniscus strasseri te vrsta Androniscus roseus buccariensis koja je pronađena prvi puta nakon 30tih godina prošlog stoljeća. Iz skupine kornjaša pronađena je vrsta Bathysciotes khevenhuelleri a iz skupine skokuna vrsta Troglopedetes pallidus. Vodene špiljske životinje izrazito su zanimljive na području Kostrene i naseljavaju bočate vode i jezera u špiljama. Iz skupine deseteronožnih rakova utvrđena je vrsta Troglocaris anophthalmus, iz skupine rakušaca vrsta roda Niphargus, a iz skupine vodenih jednakonožnih rakova vrsta iz roda Monolistra. Utvrđene su i nove vrste za znanost dosada nepoznate iz drugih špilja, koje će nakon znanstvenog opisa postati endemi Kostrene poput sitnih planktonskih račića iz skupine Calanoida poznatih samo iz jezera Urinjske špilje.
Špilje, špiljska staništa i njihove životinje izrazito su osjetljive na promjene u okolišu. Brojni su uzroci njihovog direktnog i indirektnog ugrožavanja poput velikih tehničkih, industrijskih i hidroloških zahvata u prirodi, odlaganja otpada i ispuštanja kanalizacije u podzemlje, fizičkih ugrožavanja špilja kamenolomima, infiltracijom onečišćene oborinske, površinske i otpadne vode u podzemlje i slično. U prošlosti neke kostrenske špilje su velikim tehničkim zahvatima u potpunosti uništene poput Jame u uvali Martinšćica, te posebnu pažnju treba posvetiti očuvanju i zaštiti postojećih špiljskih staništa i faune. Sva špiljska fauna i njihovo stanište zaštićeno je Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08) te svakako trebamo uložiti dodatne napore kako bi očuvali ovu vrijednu komponentu bioraznolikosti Hrvatske.
