Uvala Svežanj, unutar koje je smještena prekrasna priroda, dijelom šljunčana, a dijelom stjenovita plaža, jedan je od najatraktivnijih dijelova obalnog pojasa Kostrene. Zbog rijetkih i zaštićenih vrsta pronađenih u podmorju, Uvala Svežanj nalazi se u središnjem dijelu uže zaštitne zone područja podmorskog parka.
More je uz kostrensku obalu vrlo visoke čistoće, ali i stupanj ili dva hladnije, pa prosječna ljetna temperatura mora iznosi 22 stupnja. Sve ovo se možda može zahvaliti i brojnim izvorima slatke vode, a najveći su Perilo u uvali Žurkovo, Stara voda, Perilo ispod naselja Paveki i Perilo u uvali Podurinj. Upravo ova 4 spomenuta izvora služila su sve do polovice 20.st. za pranje rublja, pa su žene iz obližnjih sela dolazile sa košarama krcatim rublja i ondje ga uz priču i pjesmu prale.
Kostrena je staro popularno primorsko mjesto, prvi puta spomenuto početkom 15. stoljeća. Prvu općinsku samostalnost stekla je 1874. godine, ali ju je vrlo kratko zadržala, svega dvije godine. Podijeljena je na dva dijela, Sv. Luciju i Sv. Barbaru, prema imenima dviju crkava koje postoje na njezinom području.
Kostrena je smještena u neposrednoj blizini grada Rijeke, uokvirena uvalom Martinšćica i Bakarskim zaljevom. Naš kostrenski poluotok dužine je nekih 10 kilometara i blago se spušta prema morskoj obali. Cijelom njegovom dužinom smještene su predivne plaže koje tijekom ljeta posjećuje na tisuće kupača. Najpoznatije i najposjećenije su one u uvali Žurkovo, zatim Smokvinovo, Svežanj, Spužvina, Podražica, Nova voda i Perilo.
Kostrena se sastoji od dvadesetak naselja, od kojih su mnoga dobivala imena prema obiteljima, a danas najviše stanovnika broje Vrh Martinšćica, Glavani, Sv. Lucija, Rožmanići i Paveki.
Karakteristično kraško područje s mediteranskim biljem i poznatim kostrenskim gromačama, te blaga klima koja ponekad popusti pred jakim naletima bure, obilježja su našega kraja.
U elementu mora sastoji se čitav život Kostrene i Kostrenjana, pa time i njihovo suštinsko opredjeljenje, a to je otkako se Kostrena povijesno pamti pomorstvo. Kostrena je diljem svijeta imala poznate kapetane, pa je tako kapetan Pavao Randić prvi preplovio Sueski kanal uoči njegova otvaranja. Erazmo Bernard Tićac sudjelovao je kao glavni projektant u stvaranju prvog trgovačkog broda na atomski pogon «Savanah». Slavi i hrabrosti naših pomoraca doprinos je dao i Kuzma Franelić sudjelujući u spašavanju brodolomaca s broda "Titanic". Uz poznate kapetane i vrlo cijenjene brodograditelje, u drugoj polovici 19. st, brodovlasnici iz Kostrene sv. Barbare posjedovali su 20 brodova, a u njih 48 imali udjela, dok su istovremeno brodovlasnici iz Kostrene sv. Lucije u posjedu imali 13 brodova i udio u 31 brodu. Ali nažalost, u to doba preko 200 kostrenskih pomoraca otplovilo je u srce tame velikog plavetnila.
Kostrena vodi računa i o svom kulturnom i društvenom životu, pa organizira manifestacije Jesen u Kostreni, Proljeće u Kostreni, ljetna događanja, Dane Općine, a tijekom zime poznate su kostrenske maškare u dvorani Narodne čitaonice i Karnevalska grupa Špažićari koja svake godine predstavlja Kostrenu na Međunarodnoj karnevalskoj povorci u Rijeci.
Danas na području Općine djeluje čitav niz klubova vezanih uz aktivnosti na moru koji i u svjetskim razmjerima postižu značajne rezultate. Među najpoznatijim udrugama, koje su poznate i van granica Hrvatske su JK Galeb, KPA Kostrena, te ŠRD Kostrena, inače najstarija udruga na ovom području. Kostrenjani su ponosni i na svoj NK Pomorac.
Najbolje o Kostreni svjedoče riječi naše pjesnikinje Branke Longin:
KOSTRENO, TAKO SI SE LIPO ZALEGLA, NA KAMIK
KI Z MORA ZVIRA, RUKE RAŠIRILA, VA MODRINU
KVARNERA PUNU STIHA I KANTA VA ZAGRLJAJ ULOŽILA.
TAJ LIPI KVARNER SPLEL JE KRUNČICU OD LIPOTE S KUN SE KITI,
A VA NJOJ, NAJLIPŠA ROŽICA, KOSTRENO SI TI.
Na najvišim uzvisinama povrh naselja općine Kostrena smještene su pretpovijesne gradine Solin i Sopalj. Brijeg Solin s ostatcima arheološkog lokaliteta nalazi se na sjeverozapadnom rubu Kostrene, iznad duboke uvale Martinšćica i doline Sušačke drage. Izvrsni položaj s kojeg se otvara panoramski pogled na istočne dijelove grada Rijeke bio je zaposjednut još krajem mlađeg kamenog doba, s trajanjem naseobine tijekom bakrenog doba (tijekom četvrtog i trećeg tisućljeća prije Krista).
Ispod kamenite provršine i ispod nogu brojnih posjetitelja i mještana Kostrene nalazi se skroviti podzemni svijet. Brojne hladne vrulje uz obalu, izvori slatke vode ispod površine mora, daju naslutiti brojne pukotine u podzemlju kojima slatka voda iz zaleđa pronalazi svoj put prema obali mora. Na svom putu do izvora i vrulja slatka voda prolazi kroz veće pukotine prostore koje su povezane podzemnim kanalima s površinom. Ovakve podzemne prostore nazivamo špiljama, ukoliko su podzemni kanali horizontalni, te jamama ako je riječ o vertikalnim kanalima.
Nakon tri mjeseca napornog rada, 11. srpnja 2018. godine službeno je predstavljen atraktivni oslikani spremnik 338-S-021 A INA - Rafinerije nafte Rijeka. Najveći spremnik s muralom u Hrvatskoj djelo je lokalnog akademskog slikara Edija Gustina Maske, a njegovi motivi mora i broda krase vizuru Općine Kostrena u suradnji s kojom je INA i realizirala ovaj projekt. Oslikani spremnik veličine je 2000 m2, a za bojanje je iskorišteno čak 1600 kantica boje.
Kostrenska torta je autohtoni jestivi suvenir Kostrene upakiran u jedinstvenu i originalnu kutiju koju potpisuje hrvatski dizajner Juraj Zigman. Tortu izrađuje Snjeguljica, obrt za proizvodnju kolača, slastičarnica iz Kostrene koja već 25 godina izrađuje najfinije slastice. KONTAKT: Snjeguljica obrt za proizvodnju kolača, 51221 Kostrena, Sv. Lucija 72; / Tel: +385 51 288 279 / Mob: + 385 91 2288 279 / email: snjeguljica.kostrena@gmail.com / web: www.snjeguljica-torte.hr
