Podmorski reljef
Iako je obala Kostrene slabo razvedena, podmorski reljef je vrlo raznolik pa uz samu obalnu zonu nailazimo na strmce koji izdvajaju plići od dubljeg dijela podmorja. Klimatska obilježja, tipovi morskog dna i utjecaj ljudskih djelatnosti uvjetovali su i razvoj pridnenih zajednica. Što se više udaljujemo od obale dno je prekriveno sve sitnijim česticama i prelazi u sve više zamuljena do glinasta dna s faunom organizama koji žive u samom morskom dnu i prevladavaju u Riječkom zaljevu.
Zaštićeno područje zbog svoje raznolikosti
Koraligenske zajednice s dominacijpm rožnatog koralja Eunicella cavolinii, kao i zakonom zaštićenih vrsta algi, morske cvjetnice (Cymodocea nodosa), spužvi, žarnjaka (Eunicella cavolinii, Cladocora cespitosa, Balanophyllia europaea, Condylactis aurantiaca) , bodljikaša (Paracentrotus lividus, svi trpovi) i riba (Hippocampus hippocampus) razlogom poduzimanja inicijative oko proglašenja dijela kostrenskog podmorja zaštićenim područjem s ciljem očuvanja bioraznolikosti i daljneg razvoja u skladu sa smjernicama i principima održivog razvoja.
Obalno područje Kostrene smješteno je u sjeveroistočnom dijelu Riječkog zaljeva od uvale Martinšćica do ulaza u Bakarski zaljev. Ovaj dio obale kao i cijela sjeverna obala Riječkog zaljeva pod utjecajem je različitih ljudskih djelatnosti, od utjecaja komunalnih otpadnih voda, manjih lučica, brodogradilišta, do termoelektrane i rafinerije nafte. S druge strane kostrenska je obala oduvijek privlačila mnogobrojne šetače, kupače i rekreativce kao jedna od najljepših uzobalnih šetnica gdje se dodiruje bujna submediteranska i mediteranska vegetacija s obalnom zonom strmih krških stijena, mnogobrojnim spiljama i poluspiljama te žalima bijelih valutica. Iako je obala Kostrene slabo razvedena, podmorski reljef je vrlo raznolik pa uz samu obalnu zonu nailazimo na strmce koji izdvajaju plići od dubljeg dijela podmorja. Klimatska obilježja, tipovi morskog dna i utjecaj ljudskih djelatnosti uvjetovali su i razvoj pridnenih zajednica. Tako u zoni plime i oseke nailazimo na jak utjecaj podmorskih vrulja gdje su u velikim nakupinama na kamenitom dnu razvijena naselja dagnji (Mytilus galloprovincialis). Osim ovog školjkaša čest je i rak vitičar (Balanus perforatus) koji podnosi i nešto jače opterećene vode štetnim tvarima. Iako nekad gusta naselja, danas nailazimo na manje nakupine i slabije razvijene primjerke naše endemske vrste, jadranskog bračića (Fucus virsoides). Pliće, u stalno uronjenoj zoni, u zajednici infralitoralnih algi u ljetnim mjesecima kamenito dno do 5 m dubine bijeli se pod tepihom jadranskog klobučića (Acetabularia acetabulum) i lepeze (Padina pavonica), a pažnju privlače i žuti prstasti nastavci spužve sumporače (Aplysina aerophoba). Vegetacijom gusto obraslo dno pogodno je za naseljavanje i mnogih drugih organizama od mnogočetinaša, puževa, školjkaša, rakova, bodljikaša do pridnenih riba (babice, glavoči, knez, crnelj, salpa). Postepeno s povećanjem dubine kamenito se dno izmjenjuje s pjeskovitim ili mješovitim, položenijim kamenito-pjeskovitim dnima s razvijenim pokrovom smeđih i zelenih algi (Dictyota dichotoma, Codium tomentosum, Codium bursa) te pratećim vrstama trpova, ježinaca i zvjezdača. Primjerci, a ponekad i rjeđi buseni nekad šire rasprostranjene alge roda Cystoseira sačuvani su samo na dva manja područja kostrenskog podmorja. U uvali Svežanj, na zamuljenom pjeskovitom dnu ostaci su travnjaka morske cvjetnice Cymodocea nodosa gdje morski konjić Hippocampus hippocampus ipak nalazi još povoljno stanište za svoj život.
Veće površine pjeskovitog dna s vidljivim bržim taloženjem čestica pogodno je stanište za kolonije loptastog, kamenog koralja Cladocora cespitosa i inače, široko rasprostranejnih žarnjaka, čaške Balanophyllia europaea i zlatne moruzgve Condylactis aurantiaca.
Strma, slabije osvjetljena kamenita dna uz ili nešto udaljenija od obale, prevladavaju u podmorju Kostrene, a prekrivena su zelenim (Halimeda tuna) i crvenim algama (Peyssonnelia squamaria) koje u potpunosti prekrivaju čvrsta dna strmaca. Strma obala, slabiji prodor svjetlosti i jača strujanja morske vode pogodne su prilike za razvoj koraligenske zajednice s još očuvanim primjercima morskog stabalca (Eunicella cavolinii) i na 12 metara dubine. Ovakvo prilike pogoduju i razvoju naselja žutog koralja (Parazoanthus axinellae) koji prekriva potkapine stijena do 3 m dubine kao i dublje stjenovito dno. Na strmim dnima od 30 do 40 m dubine razvijena je koraligenska zajednica s prevladavajućom faunom spužava, pogotovo žute spužve Aplysina cavernicola. Žuta rogljača, Axinella cannabina vrlo je rijetka i svojom veličinom privlači pažnju. U slobodnoj vodi uz morsko dno česte su plove gire, bugve i ušate. Na mjestima gdje prestaje kamenito dno nastavlja se dno bogato ulomcima stijena i čvrstih ostataka uginulih organizama. Dno se doima pustim, no većina organizama živi u morskom dnu stoga će nam pažnju privući pokoji trp, zvjezdača ili ćemo s oduševljenjem promatrati šarolikost boja i elgantne pokrete sredozemne dlakavice (Antedon mediterranea). Što se više udaljujemo od obale dno je prekriveno sve sitnijim česticama i prelazi u sve više zamuljena do glinasta dna s faunom organizama koji žive u samom morskom dnu i prevladavaju u Riječkom zaljevu.
Stoga su još uvijek očuvana obalna područja, posebno koraligenske zajednice s dominacijpm rožnatog koralja Eunicella cavolinii, kao i zakonom zaštićenih vrsta algi (Fucus virsoides, Cystoseira corniculata), morske cvjetnice (Cymodocea nodosa), spužvi (Aplysina cavernicola, Axinella cannabina, Tethya sp.), žarnjaka (Eunicella cavolinii, Cladocora cespitosa, Balanophyllia europaea, Condylactis aurantiaca), bodljikaša (Paracentrotus lividus, svi trpovi) i riba (Hippocampus hippocampus) razlogom poduzimanja inicijative oko proglašenja dijela kostrenskog podmorja zaštićenim područjem s ciljem očuvanja bioraznolikosti i daljneg razvoja u skladu sa smjernicama i principima održivog razvoja.
