Položaj Kostrene

POLOŽAJ KOSTRENE (45°18'36,46"N /14°29'33,85" E)

Kostrena je dio obale Hrvatskog primorja uokviren Uvalom Martinšćica, obalom Riječkog zaljeva, Sušačkom dragom, Bakarskim zaljevom i Bakarskim vratima. Najveći dio područja Općine Kostrena nalazi se na jugu orijentiranim padinama blagog nagiba, koji se postepeno spuštaju od grebena kostrenskog poluotoka prema morskoj obali, a kojemu su najviši vrhovi Solin s 242 metra n.v. i Humčina s 280 metra n.v. Na ovim prisojnim padinama nalaze se i manje zaravni (Žuknica), ali dio kostrenskog poluotoka zauzimaju i vrlo strme sjeveru eksponirane i zapadne padine, dijelom stjenovite, koje se naglo spuštaju u dolinu Martinšćice, Dragu i Bakarski zaljev.

Obala i cijeli kostrenski poluotok građeni su od rudistnog vapnenca, a u dolinama se sabrala crvenica na kojoj uspijevaju mediteranske kulture. Vapnenački pristanci su pod šumom, šikarom ili travom.

Klima je u Kostreni ugodna, mediteranska, s mnoštvom sunčanih dana i sa četiri do pet mjeseci godišnje pogodnih za kupanje, a kvaliteta tj. čistoća mora je izuzetno visoka. Sjeverni vjetar - bura donosi lijepo vrijeme, ali ponekad zna svojom snagom nanijeti i štetu, dok vlagu i "teško" vrijeme donosi jugo.

U flori Kostrene između ostalih prepoznajemo orhideju (papučicu), žuti šafran, ali i višestoljetna stabla hrasta medunca.
Podmorje Kostrene obiluje različitim vrstama flore i faune od kojih su neke zaštićene.

Općina Kostrena najmlađa je općina u Primorsko – goranskoj županiji i smještena je u neposrednoj blizini Grada Rijeke sa svoje zapadne strane, dok sa istočne strane graniči s Gradom Bakrom, a zajedno sa ostalim općinama i gradovima u neposrednoj blizini sastavni je dio prostorne cjeline - riječkog prstena.